Cijena kubika vode iznosi 3,98 kn. Više o cijenama pogledajte u Cjenik vodnih usluga

Cijena svake pojedine vodne usluge- vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda sastoji se od fiksnog i varijabilnog dijela, što je propisano Zakonom o vodama i Uredbom o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva

Fiksni dio cijene vodnih usluga služi pokriću troškova koji ne ovise o količini isporučenih vodnih usluga, a nastaju kao posljedica priključenja nekretnine na komunalne vodne građevine, i to troškova: očitanja vodomjera, obrade očitanih podataka te izrade i dostave računa korisnicima vodnih usluga, umjeravanja i servisiranja vodomjera sukladno važećim propisima, tekućeg i investicijskog održavanja priključka nekretnine na komunalne vodne građevine vodoopskrbe i/ili odvodnje, redovitog održavanja funkcionalne ispravnosti komunalnih vodnih građevina za isporuku vodnih usluga, ispitivanja i održavanja zdravstvene ispravnosti vode za piće.

Fiksni dio najniže osnovne cijene vodnih usluga obračunava se mjesečno.Fiksni dio najniže osnovne cijene vodnih usluga obračunava se mjesečno.

Varijabilni dio cijene vodnih usluga obračunava se temeljem isporučene količine vode.

Pored cijene vodnih usluga plaćaju se i određene naknade: naknada za razvoj koja je prihod Vodovoda i kanalizacije, a služi za sufinanciranje projekata ; naknada za zaštitu i korištenje vode prihodi su Hrvatskih voda, a propisuje ih Zakon o financiranju vodnog gospodarstva.

Količina pružene usluge opskrbe pitkom vodom utvrđuje se vodomjerom. Cijena usluge obračunava se prema očitanoj potrošnji m3 vode.

Isporučena voda za svaki stan u zgradama za koje su lokacijske dozvole izdane prije 01. siječnja 2000. godine, obračunava se na način da se očitana potrošnja glavnog vodomjera raspoređuje na Korisnike prema broju prijavljenih osoba kod svakog korisnika.

 Više o ovoj temi pogledajte u dokumentu  Opći i tehnički uvjeti isporuke vodnih usluga( članak 13)

Cijena usluge pražnjenja i odvoza sadržaja iz sabirnih septičkih jama ovisi o prostornoj udaljenosti korisnika. Cijene su dostupne OVDJE. Vlasnik nekretnine dužan je voditi brigu o redovitom pražnjenju jama, sukladno Odluci o odvodnji otpadnih voda na području aglomeracije Karlovac-Duga Resa. To može biti jednom godišnje ili više puta, ovisno o potrebama.

Fizičke osobe

uplatom iznosa za traženu uslugu na blagajni Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Karlovac ( Gažanski trg 8, prizemlje, soba 14)

Pravne osobe:

• putem narudžbenice
• putem godišnjeg Ugovora za obavljanje komunalnih usluga

Za sve potrebne informacije kontaktirajte naš Odjel za odnose s korisnicima na 047 649 128

To je vodomjer za zasebnu cjelinu( npr. stan) ugrađen u internu vodovodnu instalaciju zgrade, smješten u zajedničkoj prostoriji zgrade, dostupan za očitanje Isporučitelju( našoj tvrtki) i vlasništvo je Isporučitelja vodnih usluga

To je vodomjer za zasebnu cjelinu ili dio cjeline, ugrađen unutra ili izvan zasebne cjeline. Vlasništvo je vlasnika zasebne cjeline.

Vodomjerno okno dio je vodoopskrbne mreže u kojem se nalazi zaporni uređaj i vodomjer, a održava ga vlasnik ili drugi zakonski posjednik građevine ili druge nekretnine koja se priključuje.

Vlasnik ili drugi zakoniti posjednik dužan je priključiti svoj objekt na komunalne vodne građevineVlasnik ili drugi zakoniti posjednik dužan je priključiti svoj objekt na komunalne vodne građevine

1. Zahtjev za priključenje na sustav vodoopskrbe ( možete ga preuzeti ovdje ili u našem Odjelu za odnose s korisnicima; popunjeni obrazac uz vlastoručni potpis dostavljate nama)
2. Zahtjev za priključenje na sustav odvodnje ( možete ga preuzeti ovdje ili u našem Odjelu za odnose s korisnicima; popunjeni obrazac uz vlastoručni potpis dostavljate nama)
3. dokaz o vlasništvu građevine( ne stariji od 3 mjeseca)
4. Kopija katastarskog plana odnosno čestice ( ne stariji od 3 mjeseca)
5. Potpisivanje Ugovora

Ova tematika uređena je Općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga, koji su na snazi od 16.10.2012. godine

Da bi se priznala ugradnja internih vodomjera, potrebno je dobiti više od  50% suvlasničkog udjela. Predstavnik stanara ovjerava svoj potpis kod javnog bilježnika, kojeg dostavljate u Vodovod i kanalizaciju d.o.o. Karlovac.

Kada  se ugrađuju vodomjeri, mora se obavezno napraviti Zapisnik o tehnički dobro izvedenim radovima za svaki stan. Zapisnik sastavlja izvođač radova.Osim što se ugrađuju vodomjeri u stambene prostore, vodomjeri se moraju ugraditi i na mjesta zajedničke potrošnje ( podrum, veš-kuhinja, toplinska podstanica i sl.), te isto tako napraviti zapisnik o učinjenim radovima. 

Potrebno je priložiti Vlasnički list od svakog vlasnika koji ugrađuje interne vodomjere ( ne stariji od 3 mjeseca ). Ukoliko vodomjere žele ugraditi korisnici koji nisu vlasnici stanova, potrebna je pisana Suglasnost vlasnika o ugradnji vodomjera.

Nakon što je sve zadovoljeno i dokumentacija dostavljena, predstavnik stanara potpisuje Ugovor o ugradnji internih vodomjera. Ukoliko se ne ugrađuju vodomjeri na daljinsko očitanje potroška vode, predstavnik stanara je dužan, temeljem Općih i tehničkih uvjeta isporuke vodnih usluga, očitavati interne vodomjere te dostavljati u elektronskom obliku tvrtki Inkasator na fakturiranje.

.

Dodatno provjerite stanje vodomjera, jer prekomjerna potrošnja može ukazivati na puknuće vaše interne instalacije. U tom slučaju, potrebno je kvar popraviti što brže, kako biste spriječili nepotrebno istjecanje vode i dodatne troškove sanacije.

Popravke internih vodovodnih instalacija ne izvodi naša tvrtka, već se morate obratiti vodoinstalateru( ukoliko živite u kući) odnosno Upravitelju (npr Inkasator) ako živite u stambenoj zgradi.

U temeljnom dokumentu Svjetske zdravstvene organizacije WHO „Azbest u vodi za piće“ koji je podloga za razvoj WHO Smjernica za kvalitetu vodu za piće razrađena su sva bitna pitanja o azbestu i njegovoj prisutnosti u vodi za piće.

Izdvajamo najvažnije iz navedenog dokumenta;

Azbest je opći pojam za vlaknaste silikatne minerale koji sadrže željezo, magnezij, kalcij, ili natrij, te se može podijeliti u dvije glavne grupe, i to serpentin (npr. krizotil)

i amfibol (npr. amozit, crocidolit i tremolit).

Kemijska priroda i kristalna struktura azbesta daju mu niz osobina, uključujući i visoku čvrstoću, dugotrajnost, fleksibilnost i otpornost na kemikalije i toplinu.

Azbest se široko koristio u proizvodnji azbest-cementnih ploča i cijevi za vodu.

Azbest se kvantitativno određuje u vodi i zraku transmisijskim elektronskim mikroskopom te je njegova granica detekcije ispod 0,1 milijun vlakana po litri (MFL ).

Azbest ulazi u vodu otapanjem minerala i ruda koji sadrže azbest, kao i preko industrijskih otpadnih voda, atmosferskih onečišćenja, te iz azbest-cementnih cijevi vodoopskrbnog sustava. Ljuštenje azbestnih vlakana iz AC cijevi povezano je s agresivnošću vode (pH vrijednošću).

Rezultati ispitivanja koncentracije azbesta u sirovoj i tretiranoj vodi u Velikoj Britaniji sugeriraju da voda za piće u većini sadrži vlakna azbesta u koncentracijama koje variraju od nedetektiranih do 1 MFL.

Iako je azbest poznati ljudski karcinogen ako se unosi u organizam inhalacijom, dostupne epidemiološke i ekološke studije, kao i ispitivanja na životinjama ne podržavaju hipotezu da je konzumacija azbesta preko vode za piće štetna te da azbestna vlakna mogu migrirati preko stijenki gastrointestinalnog trakta..

Stoga je zaključeno da nema konzistentnih i uvjerljivih dokaz da je progutani

azbest opasan za zdravlje, te da nema potrebe da se uspostave smjernice za azbest u pitkoj vodi.

U Hrvatskoj su na snazi Zakon o vodi za ljudsku potrošnju NN 56/13 i Pravilnik o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN 125/2013) te istima zbog ranije navedenih razloga nije propisano ispitivanje azbesta u vodi za piće.

Navodimo izvadak iz osvrta prof.dr.sc. Franje Plavšića, vanjskog suradnika Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping sa http://www.otrovno.com/ vezano uz azbestne vodovodne cijevi.

„Sad se postavlja novo pitanje. Što bi bilo da su zaista u vodovodni priključak stavljene cijevi s nekim sadržajem azbesta. Naglašavam da se više ne bi smjele ugrađivati zbog novih hrvatskih propisa, ali je činjenica da su brojni postojeći vodovodi građeni na bazi cijevi s azbestom. Što azbest u ugrađenim vodovodnim cijevima znači za građane koji iz njih piju vodu? Ako su takve cijevi izrazito opasne za zdravlje potrošača vode onda treba nešto učiniti. To je izrazito logično i pošteno. Treba li dakle prerovati zemlju i maknuti sumnjive cijevi iz našeg okoliša? Odmah treba reći da ne treba. Ne treba plašiti ljude opasnostima koje ne postoje. Azbest nije topljiv u vodi, a bilo bi dobro da jest, jer onda ne bi imali s njim nikakvih problema. Otopili bi sav postojeći azbest u vodi i mirno živjeli bez suvišnih strahova. Azbest je opasan samo ako se udišu njegova vlakna, a progutati ta ista vlakna možete bez straha za svoje zdravlje i živote. Uopće ne branim dugotrajni običaj izrade vodovodnih cijevi na bazi azbesta, ali te cijevi nisu problem dok ih netko ne pokuša izvaditi iz zemlje grubim razbijanjem čekićima ili sličnim alatkama. Naravno da svaki materijal propada i azbestna vlakna iz vodovodnih cijevi se mogu oslobađati i dospijevati u vodu za piće. Tako će azbestna vlakna dospjeti i u vaš sudoper ili kadu, ali ona na taj način ne predstavljaju nikakvu opasnost za ljudsko zdravlje. Slažem se da u budućnosti ne smijemo ugrađivati azbest u vodovodne cijevi, ali se nema razloga bojati zbog onih starih cijevi bogatima manje ili više azbestom. Jedini problem je razgradnja takvih vodovodnih cijevi. Najbolje ih je ne dirati. Ako već hoćete postaviti nove vodovodne cijevi, nemojte dirati one stare azbestne. Neka ostanu u zemlji i nikome neće činiti nikakvo zlo.“